Pozovite nas:
011/3542-900

RADNIM DANIMA:

od 14:30 do 21h
SUBOTOM:
od 8 do 15:30h

 

 

Non-stop:
064/5077-123

 

 

 

 

 

LABORATORIJSKE ANALIZE

 

Bris cerviksa

Bris cerviksa (grlića materice) spada u standardan ginekološki pregled. Radi se tako što ginekolog koji pod spekulumom ima direktan uvid i pristup grliću materice, i u zavisnosti od kliničkog nalaza – sterilnim štapićem, sa vatom na vrhu, uzima bris cervikalne sluzi sa samog cerviksa, ili iz kanala. To se radi uz posebnu tehniku, da ne bi došlo da spoljašnjeg zagađenja uzorka.
Ovo je korisna dijagnostička metoda kojom se mogu otkriti mikrorganizmi kao što su Chlamydia trachomatis, Ureaplasma urealiticum, Mycoplasma hominis i HPV (Humani papiloma virus).

 

Chlamydia trachomatis

Većina obolelih ne zna da je zaražena jer nema znakova bolesti, sve dok ne nastupe opasne komplikacije i trajne posledice.
Chlamydia trachomatis (hlamidijom trahomatis) danas je, uz genitalne HPV infekcije, najčešća seksualno prenosiva bolest u svetu.
Nelečene infekcije mogu uzrokovati teške komplikacijekako kod žena tako i kod muškaraca i to: začepljenja jajovoda, upale male karlice, prekid trudnoće i prevremeni porođaj, smanjenu plodnost ili neplodnost, povećan rizik od nastanka karcinoma grlića materice uz postojeću HR-HPV infekciju, te još kod muškaraca reaktivni autoimuni artritis, povišen rizik od raka prostate.

 

Ureaplasma urealiticum i Mycoplasma hominis

Ureaplasma urealiticum i Mycoplasma hominis su najčešći uzročnici simptomatskih infekcija urogenitalnog trakta. Osim, poremećaja funkcije jajovoda, danas se smatra da mikoplazma/ureaplazma mogu biti udružene sa povećanim rizikom za pobačaj ili razvojne anomalije ploda.
Ukoliko se radi o asimptomatskim infekcijama, kod kojih je neznatno pojačan vaginalni sekret,mikoplazme se najčešće dokazuju iz brisa vagine, dok se retko nalaze u brisu grlića materice ili uretre.

 

Humani papiloma virus (HPV)

Humani papiloma virus (HPV) je najčešća polno prenosiva bolest koja pogađa i žene i muškarce.Humani papiloma virus stvaraju epitelne tumore kože i sluznica. Neki od tipova ovog virusa uzrokuju rak grlića materice, ali i anusa, vagine i spoljašnjih polnih organa žene (vulva).
Manifestacije infekcije humanim papiloma virusima mogu se klasifikovati kao: latentne ( bez simptoma ), subkliničke ( slabo izražene ) ili kliničke ( vidljive ), a mogu biti različitih lokalizacija i izgleda. Najbolja prevencija protiv HPV-a je citološko cervikalno testiranje žena uz pomoć Papanicolaou testa i kolposkopski pregled.

 

Vaginalni sekret

Vaginalni bris na stepen čistoće podrazumeva uzimanje uzroka sekreta iz vagine, uz odgovarajući metodski postupak.
Razlikujemo šest stepeni vaginalne čistoće, odnosno šest grupa vaginalnog sekreta.
Prva grupa vaginalnog sekreta - ovaj nalaz je dosta redak i susreće se kod devojčica pre puberteta.
Druga grupa vaginalnog sekreta - ovakav nalaz se smatra normalnim.
Treća grupa vaginalnog sekreta - ovaj nalaz ima dosta veliki procenat žena. Bez obzira na to da li smetnje postoje ili ne, treba da se leči upravo zbog toga što se infekcija lagano širi i neopaženo pređe u hronična zapaljenja.
Četvrta grupa vaginalnog sekreta karakteriše se obilnom žućkastom sekrecijom. Izazivač je gram–negativni diplkok – gonokok. - poznata je pod nazivom triper ili kapavac. Gonokokna infekcija nekada prođe nezapaženo, ili se usled nedovoljnog terapijskog tretmana gonokok preseli ushodno i ugnezdi u cervikalnim žlezdama, tako da tu može dugo da nezapaženo boravi, ali i da izazove veoma ozbiljna oboljenja organa karlice.
Peta grupa vaginalnog sekreta izazvana je bičarem koji je normalan stanovnik završnih partija debelog creva–Trihomonas vaginalis.
Šesta grupa vaginalnog sekreta nastaje usled infekcije Candidom albicans.

 

Amniocenteza – genetska analiza

Amniocenteza se obično radi između 15 i 20 nedelje trudnoće pod kontrolom UZ. Izvodi se radi analize plodove vode i culture ćelija i ova anliza je bitna da bi se utvrdilo da li beba ima genetskih ili hromozomskih abnormalnosti, kao što je Daunov sindrom, Tarnerov ili Klinefelterov sindrom. Ova analiza se takođe vrši da bi se procenila zrelost pluća bebe ukoliko se planira raniji porođaj, takođe da bi se utvrdilo da li je sa plodom sve u redu ukoliko je drugačiji Rh factor kao i da bi se dijagnostifikovale ili isključile infekcije uterusa (materice).
Amniocenteza je veoma precizna analiza. Rezultat se čeka 2 nedelje.
Sve češći razlozi za ovu vrstu analize su godine pacijentkinje (preko 35).

 

Biopsija horionskih čupica
(C.V.S. - Chorionic Villi Sampling)

Razlog za ovu dijagnosticku metodu je najcešće da se eventualni poremećaji otkriju znatno ranije, brže i jednostavnije uz gotovo isti rizik za dalji tok trudnoće.
Biopsija horiona se izvodi u periodu od 8-12 nedelje trudnoće. Pre intervencije ultrasonografski se proveri veličina embriona , srčana akcija i pokreti.
Indikacije su- kariotipizacija, metabolički poremećaji, fetalne infekcije (rubella), analize fetalne DNK.
Detekcija pola može biti medicinski značajna radi otkrivanja bolesti vezanih za pol (hemofilije , distrofije, poremećaji imuniteta i metabolička oboljenja.
Rezultat se čeka 1-2 dana.

 

Double test

Dabl test je test kojim se određuje rizik od Daunovog sindroma. Ustvari on detektuje stanja fetusa pre rođenja. Ovaj test dijagnostikuje hromozomske abnormalnosti koje se mogu javiti nakon koncepcije.

 

Triple test

Tripple test je skrining test kojim se meri nizak ili visok nivo AFP ili abnormalan nivo estiola i HCG-a. Iako je primarni razlog za skrining identifikacija genetskih anomalija, tripple test se može koristiti i za dijagnostikovanje višeplodne trudnoće ili trudnoće koja se sporije razvija nego što bi trebalo.

 

Quadruple test

Test obuhvata biohemijsku analizu 4 hormona krvi majke u periodu između 15-18 nedelje trudnoće i to: alfa feto proteina, beta hCG-a, nekonjugovanog estriola i inhibina A. Na osnovu ovog testa moguće je predvideti bolesti kao što su Duanov, Edvardsov, Smit-Lemli Optizov sindrom kao i poremećaje u razvoju nervne cevi, preeklampsiju, abnormalnosti placente, gubitak ploda, prevremeni porođaj, abnormalnosti u razvoju abdominalnog zida. Najnovija istraživanja ukazuju na sve veći značaj testa u postupku predviđanja i drugih hromozomskih bolesti kao sto su: triploidije (tip I i II), Tarnerov sindrom, Mozaična trizomija16 i Trizomija 13.